Predstavnici šest nevladinih organizacija uputili su juče protestno pismo sudijama Ustavnog suda zbog toga što su, u pokušaju da izaberu novog predsjednika, ustanovili funkciju „predsjedavajućeg sudije“ suprotno Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu, koji takvu funkciju ne poznaju.
Protest je iskazan i zbog odbijanja sudija da primijene član 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, koji propisuje da „u slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda do izbora novog funkciju predsjednika vrši zamjenik predsjednika Ustavnog suda,... a ako nema zamjenika predsjednika, funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija“, dodajući da „predsjedavajući sudija“ Desanka Lopičić nije ni zamjenica predsjednika Ustavnog suda, ni najstarija među sudijama.
U pismu Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građanske slobode, Evropske asocijacije za pravo i finansije, Instituta alternativa, Instituta za vladavinu prava i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) navodi se da je sporno što su sudije ignorisale odredbu člana 153, stav 6 Ustava Crne Gore, koja zabranjuje da ista osoba dva puta obavlja funkciju predsjednika Ustavnog suda, imajući u vidu da je Lopičićeva prethodno već obavljala funkciju predsjednice Ustavnog suda, a da je sada odlukom ponovo stekla „sva prava i obaveze predsjednika Ustavnog suda“.
Sporno im je i to što je ustanovljeno da predsjedavajući sudija tu dužnost obavlja do izbora novog predsjednika.

– Pri čemu je omogućeno da se sprovođenje tog izbora organizuje „najkasnije do kraja decembra 2020. godine“, iako nema ni opravdanog razloga, ni utemeljenja u Ustavu i zakonu za to da se ponavljanje izbora ne organizuje odmah – navodi se u pismu upućenom sudijama Ustavnog suda.
Protest su izrazili i zbog obrazloženja da je osporeni „postupak izbora predsjedavajućeg sudije“ sproveden „primjenom adekvatnog rješenja iz sopstvene i uporedne ustavno-sudske prakse“, iako je, kako cijene, Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore bilo propisano pravilo koje je Ustavni sud trebalo samo da primijeni na postojeće činjenično stanje.
– Svjesni da nemamo na raspolaganju pravni lijek kojim bismo mogli da utičemo da odluku preispitate, apelujemo na vas da to ipak učinite, u skladu s ovlašćenjem da pratite primjenu ustavnosti i zakonitosti u državi. Apelujemo da spornu odluku stavite van pravne snage, da funkciju predsjednika Ustavnog suda od 3. februara počne da obavlja najstariji sudija Hamdija Šarkinović, u skladu sa članom 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore – navodi se u dopisu upućenom svim sudijama Ustavnog suda.
Posebno su apelovali na sudiju Šarkinoviću da preispita svoj potpis na Odluci o izboru „predsjedavajućeg sudije“ Desanke Lopičić, te da kao najstariji sudija Ustavnog suda sazove sjednicu Ustavnog suda za izbor predsjednika i da, nakon predlaganja kandidata i tajnog glasanja, obezbijedi da Ustavni sud u najkraćem roku izabere novog predsjednika.
– Ako odlučite da istrajete u odluci koja očigledno krši Ustav Crne Gore i Zakon o Ustavnom sudu, ozbiljno dovodite u pitanje sposobnost Ustavnog suda da u postojećem sastavu nastavi da cijeni ustavnost i zakonitost, a time i spremnost države da obezbijedi vladavinu prava – poručili su predstavnici civilnog sektora.
Oni smatraju da uopšte ne postoji pravna praznina vezana za to ko treba da obavlja funkciju predsjednika kome je istekao mandat, i da je nije bilo potrebno popunjavati analogijom – sopstvenom praksom i praksom hrvatskog Ustavnog suda, kao i analognom primjenom člana 15 Zakona o Ustavnom sudu.
– Ustavni sud je u obrazloženju svoje odluke o izboru predsjedavajućeg sudije propustio da se bavi činjenicom da za izbor sudije Desanke Lopičić za „predsjedavajućeg sudiju“, sa „svim pravima i obavezama predsjednika Ustavnog suda“ postoji ustavna zabrana, jer je sudija Lopičić već jednom birana za predsjednicu Ustavnog suda – ukazano je u pismu.
A.O.

---

Uvod u arbitrarnost
U NVO sektoru smatraju da rješavanje odnosa sa pozivom na sopstvenu i uporednu praksu koja nije primjerena, a koje donose je zakon definisao na drugačiji način, predstavlja put u proizvoljnost i arbitrarnost, od čega, kako ističu, upravo Ustavni sud treba da pruža zaštitu.
– Ustavni sud ne smije sebi dopustiti izbor Lopičićeve za „predsjedavajućeg sudiju“, jer time ne samo da sebe kompromituje i ugrožava javno povjerenje, već ozbiljno dovodi u pitanje i sposobnost države da obezbijedi vladavinu prava – upozoreno je u pismu.